Srbiju sačinjavaju tri geografske celine, to su Panonska nizija, potom brdoviti predeli s nižim planinama i nizijama, i planinsko – kotlinska područja.
Panonska nizija zauzima 29% teritorije Srbije, odnosno područje Autonomne Pokrajine Vojvodina. Na ovom podneblju preovladavaju ravnice sa rečnim tokovima, kao i dva planinska uzvišenja, Fruška Gora i Vršačke planine.
Brdoviti predeli sa nižim planinama i nizijama zauzimaju prostor južno od Save i Dunava. Nadmorska visina na ovom području varira od 500 do 1 000 metara. Ovakav reljef obuhvata oko dve trećine teritorije Srbije.
Oko desetinu teritorije R. Srbije čine područja sa nadmorskim visinama od preko 1 000 metara. Reč je o masivima smeštenim južno od reka Zapadna Morava i Nišava.
Reke u Srbiji u većem delu pripadaju Crnomorskom, odnosno Dunavskom slivu. Reke sa prostora Metohije deo su Jadranskog sliva, dok one na jugoistoku pripadaju Egejskom slivu. Plovne reke u Srbiji su Dunav (588 km), Sava (206 km), Tisa (168 km), i delom Velika Morava (185 km). Druge veće reke u Srbiji su Zapadna Morava, Južna Morava, Ibar, Drina i Timok. Većih prirodnih jezera u Srbiji nema, već su ona nastala pregrađivanjem rečnih korita. Najveća jezera su Đerdapsko jezero, Vlasinsko jezero, Zvorničko jezero, Perućac, Palić i Belo jezero. U Srbiji se nalazi najveći i najduži kanjon u Evropi, Đerdap.
Srbija poseduje pet Nacionalnih parkova. To su Nacionalni park Đerdap, Nacionalni park Kopaonik, Nacionalni park Tara, Nacionalni park Šar planina i Nacionalni park Fruška Gora.
Na klimu u Srbiji utiče nekoliko značajnih faktora, kao što su okruženost toplim morima, zatim izlaz u unutrašnjost kontinenta, kao i reljef. Na prostoru Srbije preovladava kontinentalna klima, mada se to ne može reći za sve delove zemlje. Na severu je uočljivija kontinentalna klima, na jugu umerenokontinentalna, dok na visokim planinama preovladava planinska klima. Leta su veoma topla, dok su zime oštre i kratke. Najhladniji mesec je januar, a najtopliji jul. Prosečna godišnja temperatura u Srbiji iznosi 10, 9 stepeni celzijusa. Prosečna količina padavina je 896 mm. Najvlažniji meseci su maj i jun, a najsuvlji februar i oktobar.
U Srbiji duvaju sledeći vetrovi : Košava, Severac, Moravac, Južni vetar i Jugozapadni vetar.
Prema poslednjem popisu u Republici Srbiji živi 7 120 666 stanovnika, od toga većinsko, srpsko, stanovništvo čini 83,3 % ljudi. Takođe, na popisu je upisano 19 nacionalnih manjina, 0,24 % ostalih, 0,43 % popisanih po regionalnoj pripadnosti, 2, 23 % neizjašnjenih, kao i 1, 14 % nepoznatih.